PSIHOLOŠKA PRIPREMA ZA SPORTISTE

Šta je i zašto je važna psihološka priprema za sportiste?

Psihička priprema sportista je mentalni trening koji djeluje na razvoj vještina, sposobnosti i ličnosti sportiste, s ciljem povećanja njegove kvalitete izvedbe i ponašanja na terenu. Mentalni trening omogućava da se fizičke mogućnosti razvijene u toku procesa treninga efikasno iskoriste prilikom takmičenja. Različita istraživanja rađena iz psihologije sporta pokazuju da su upravo zbog slabe mentalne pripreme neuspjesi sportiste puno češći, nego zbog nedovoljne tjelesne utreniranosti. Značajni i vrhunski rezultati u sportu se jedino mogu ostvariti uz odgovarajući psihotrening kojeg bi svaki sportista trebao provoditi paralelno sa fizičkim treningom. Danas je psihička priprema, naročito kod vrhunskih sportista, postala sastavni dio pripreme prilikom svakog takmičenja.

 

Koje su to situacije u kojima možemo prepoznati potrebu za psihološkom pripremom kod sportiste?

• Kada bolje igra na treninzima nego na značajnim utakmicama/takmičenjima;
• Kada su prisutne velike oscilacije u kvaliteti igre i na treningu i na utakmici;
• Česti i brzi padovi koncentracije i pažnje i interesa tokom igre;
• Nekontrolirane emocionalne reakcije koje se najčešće očituju kroz ravnodušnost ili pretjerano “izgaranje” na utakmicama;
• Nedostatak ili loša komunikacija među saigračima;
• Kada su prisutni česti konflikti igrača i trenera;

 

Kako radimo i šta nudimo?

Radimo individualno i grupno. Naš rad podrazumijeva pravljenje grupnog i individualiziranog plana mentalnog treninga koji je prilagođen mogućnostima i osobinama ličnosti svakog sportiste. Važno nam je da sportiste naučimo vještinama i tehnikama koje poboljšavaju njihov kvalitet igre, ali i njihovo svakodnevno funkcionisanje izvan terena i takmičenja kroz:

• Mentalni trening – rad na razvoju osobina ličnosti kroz usvajanje specifičnih vježbi i kontrolu emocija;
• Savjetodavno-edukacijske razgovore;
• Učenje vještina suočavanja sa stresom i anksioznosti;
• Pronalaženje i održavanje motivacije;
• Povećanje samopoštovanja i samopouzdanja;
• Vježbe za regulaciju opće razine pobuđenosti;
• Kontrolu tijela (ponašanja) i uma;
• Razvoj sposobnosi koncentracije i pažnje,
• Povećanje otpornosti na frustraciju,
• Razvijanje komunikacijskih vještina;
• Vježbe za povećanje grupne kohezivnosti u timu;

Sportaši koji su sposobni kontrolirati svoje misli i ponašanje i oni koji mogu biti u miru sa svojim emocijama, mogu postići bolje performanse na terenu i ostati mirni i fokusirani čak i u jako stresnim i frustrirajućim situacijama.