Logopedski kabinet "MALI GOVORNICI"
Edukacijsko rehabilitacijski kabinet Eduland
Kako najbolje podržati razvoj djece, pitali smo magistricu logopedije Edinu Hodžić i edukatora-rehabilitatora Lejlu Burgić
- Koje su najčešće poteškoće u razvoju djece koje susrećete u svom radu?
- Edina: Unazad nekoliko godina uočavamo da su to kašnjenja u progovaranju, usporen govorno-jezički razvoj, razumijevanje jezika, sirimašno ekspresivno izražavanje, razvojne jezičke teškoće ali i poremećaj artikulacije, poremećaj fluentnosti govora teškoće u socijalnoj komunikaciji.
- Lejla: Nažalost, svakodnevna praksa i rad sa djecom, pokazuju nam da sve više mališana nema pokaznu gestu u uzrastu od godinu dana, kasnije imaju poteškoće sa osnovnim motoričkim vještinama poput penjanja, vožnje biciklom, samostalnog hranjenja i oblačenja. Ako na to dodamo i sve veći problem da djeca ne jedu raznovrsnu hranu, da već sa tri godine imaju izražene probleme sa pažnjom i koncentracijom, da imaju oslabljene socijalne vještine, stanje sa dječijim razvojem je zaista alarmantno.
- Kako prepoznati da dijete treba stručnu pomoć, na koje znakove roditelji treba da obrate pažnju?
- Edina: Ukoliko kasni progovaranje i dijete nema prvu riječ ni sa 18 mjeseci, ukoliko ne razumije upute i ne izvršava jednostavne naloge kao što su: daj, donesi, dođi i sl, ukoliko ne koristi jednostavne rečenice sa 3 godine, ukoliko ga okolina ne razumije ili ne pokazuje interes za komunikaciju.
- Lejla: Ukoliko dijete sa 15-18 mjeseci nema kontakt očima, ne prati pogledom dešavanja u njegovom okolini, ne pokazuje interesovanje za predmete, nema jednostavne imitacije ili ukoliko nije prohodalo, onda su to sigurni znakovi da dijete treba dodatnu stimulaciju i praćenje od strane stručnjaka. Kasnije, ukoliko dijete sa dvije godine ne ostvaruje interakciju sa drugom djecom, ne razumije naloge i nema funkcionalnu igru, ili ako nema osnovne motoričke vještine (hodanje, trčanje, skakanje) roditelji moraju da potraže podršku i stručnu pomoć.
- Na koji način roditelji mogu kod kuće da podrže razvoj djeteta?
- Edina: Imenovanjem, pokazivanjem, uključivanjem u svakodneve rutine i male obaveze, čitanjem slikovnica, pričanjem priča, recitiranjem pjesmica, igrom imitacije i sl.
- Lejla: Najvažnije od svega jeste kod djeteta poticati interakciju i imitaciju. Važno je da kod djeteta razvijate kontakt očima, da vas imitira u svakodnevnim aktivnostima, da imitira vaše radnje sa igračkama kako bi iz takvih aktivnosti razvilo samostalnu igru. Da potičete socioemocionalne vještine, da čeka svoj red, da ga uključite u svakodnevne aktivnosti, da razvijate porodične rutine i da kod djeteta razvijate samostalnost i samopouzdanje.
- Kako izgleda prvi susret sa djetetom i roditeljima/starateljima?
- Edina: Procjena govorno-jezičkog razvoja obavlja se uz obavezno prisustvo jednog od roditelja/staratelja kroz strukturiran razgovor o putu razvoja djeteta, te dalje kroz opservaciju i procjenu komunikacijskih vještina, razumijevanja i produkcije govora kroz formalni oblik zapažanja upotrebom logopedskog instrumentarija za procjenu kao i neformalni kroz igru i odnos prema prostoru i osobama unutar njega.
- Lejla: Na prvi susret dijete dolazi sa roditeljima/starateljima. Kroz razgovor i ciljano usmjerena pitanja, uzimamo dječiju anamnezu, podatke od rođenja pa sve do danas, tražimo informacije o porodičnim rutinama, navikama koje dijete i porodica imaju, te radimo opservaciju djeteta u slobodnoj igri, u interakciji sa roditeljima i u interakciji sa terapeutom. Prvi susret je samo uvod u edukacijsko rehabilitacijsku procjenu koja traje dva do tri susreta i obuhvata procjenu djeteta u okviru kognitivnog, motoričkog, socioemocionalnog i adaptivnog razvojnog područja.
- Šta smatrate najvećim izazovom u radu sa djecom danas ?
- Edina: Porast vremena koje djeca provedu uz digitalne uređaje što utiče na razvoj govora i jezika a sa druge strane manjak žive riječi i komunikacije u svakodnevnom životu.
- Lejla: Osvijestiti roditelje da nije uredu da dijete do treće godine koristi telefon ili gleda bilo koji drugi uređaj nekoliko sati dnevno, da dijete treba da bude samostalno u što većem broju aktivnosti, da vještine hranjenja, oblačenja i brige o sebi treba da uči već od ranog uzrasta, te da mora imati različito senzorno iskustvo, i biti motorički aktivno kako bi imalo optimalan rast i razvoj.
- Na koji način sarađujete sa drugim stručnjacima ?
- Edina: Timskim radom i savjetovanjem sa edukatorom-rehabilitatorom, psihologom, pedijatrom koji je ponekad prvi tu da prepoznaju i uputi roditelje da potraže logopedsku podršku, često je to specijalista dječiji neuropsihijatar, također bitna karika su i odgajateljice u vrtiću i učiteljice.
- Lejla: Na prvom mjestu su tu pedijatri i odgajatelji u predškolskim ustanovama koji prvi prepoznaju odstupanje u tipičnom razvojnom miljokazu djeteta i koji najčešće i upute dijete na dalju procjenu. Nakon toga, ukoliko potvrdimo da dijete ima kašnjenje u razvoju onda timski moramo da radimo sa logopedima i psiholozima, a sve sa ciljem optimalnog razvoja djeteta.
- Možete li podjeliti neki pozitivan primjer iz prakse kada je Vaš rad donio pozitivnu promjenu?
- Edina: Mnoga djeca koja su kasnila u govoru, nakon uključivanje u logopedski tretman u ranom uzrastu danas uspješno komuniciraju i lijepo se izražavaju. Moram reći da su čak neki i tužni kada je kraj naših vježbi i kada uspješno završimo tretman.
- Lejla: svako dijete može da uči i napreduje. Uz timski rad, povjerenje između roditelja i terapeuta i u stimulativnoj sredini, svako dijete ostvari napredak. Mnogo je djeca koja nakon tretmana, uspješno pohađaju vrtiće, idu redovne škole, postižu velike rezultate.
- Koja je vaša poruka roditeljima koji primjećuju da dijete kasni u razvoju?
- Edina: Potražite pomoć na vrijeme, jer tada ćemo zajedno imati najbolje rezultate.
- Lejla: Najteža vrata koja treba da otvore su upravo naša, ali adekvatna podrška, kontinuiran rad i vjera u dijete, uvijek daju rezultate.
