Potražnja za psihološkom pomoći povećala se za 100 posto
Potražnja za psihološkom pomoći povećala se za 100 posto
Koronavirus, tvrde stručnjaci, ostavio je velike posljedice na mentalno zdravlje na ljude širom svijeta.
Psihičko stanje se pogoršalo, smetnje su se produbile, ljudi su uznemireniji, depresivniji i pod većim stresom i vodi se značajno manje kvalitetan život. Čak više od 50 posto ljudi u svijetu je potražilo psihološku pomoć.
Psiholozi, zato, sve više strahuju da bi ti problemi mogli da potraju.
Steven Taylor, autor knjige “Psihologija pandemije” i profesor psihijatrije na University of British Columbia, tvrdi da se “za nesretnu manjinu, možda 10 do 15 posto ljudi, život neće vratiti u normalu”, i to zbog utjecaja pandemije na njihovo mentalno zdravlje.
Australski institut Black Dog, vodeća nezavisna organizacija za istraživanje mentalnog zdravlja, također je iznijela zabrinutost zbog “značajne manjine koja će ostati pogođena dugotrajnom anksioznošću”.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, grupa vodećih stručnjaka za javno zdravlje nedavno je u časopisu British Medical Journal iznijela upozorenje da će “udar pandemije na mentalno zdravlje vjerovatno trajati mnogo duže nego njen udar na fizičko zdravlje”.
Magistrica društvenih nauka iz područja psihologije i klinički geštalt psihoterapeut Alma Tihić kaže da ni stanje u našoj zemlji nije dobro i da dugoročno možemo očekivati posljedice.
– Što se tiče povećanje broja klijenata, odnosno sugrađana koji su tražili psihološku pomoć, konkretno kroz psihoterapiju, ona je znatno povećana. Tačne statističke pokazatelje u ovom momentu nemamo jer se nisu radile ozbiljne analize. Ono što mi možemo u praksi da prepoznamo jeste da se potražnja za terminima psihološke podrške 100 posto uvećala. Mi smo sve kapacitete stavili na raspolaganje.
Potražnja je porasla posebno među mladim – dakle adolescenti i mlađa populacija, gdje su se masovno javile pojave anksioznosti i depresivnih epizoda, suicidalnih misli, tog osjećaja beznađa, nemoći, frustracije. Nekako simptomatika je bila najviše oko anksioznosti. Što se tiče starije populacije, tu je najčešće bio strah, neke ratne traume su se probudile, iz perioda u kojem smo bili zatvoreni kao za vrijeme lockdowna, i imamo posebnu kategoriju klijenata, a to su ovi koji su izgubili drage osobe od posljedica korone. Značajan dio njih je dolazio da bi na psihoterapiji obrađivali žalovanje i gubitak bliske osoba – kaže Tihić.
Ističe da je generalna slika mentalnog zdravlja u BiH mnogo teža u odnosu na protekle dvije godine.
– Veliki su pritisci na psihološku djelatnost, ne možemo ni odgovoriti svim zahtjevima, ali želim da pozovem sve pojedince da svakako potraže psihološku podršku, da li kroz psihoterapiju, ili na bilo koji drugi način, da se nekako ne bore sami sa sobom i svojim simptomima. Jer mi još imamo predrasude da se potraži psihološka pomoć, mada i tu je naša zemlja dosta napredovala u posljednjih sedam godina. Značajno se pristup psihoterapijskoj djelatnosti promijenio i percepcija psihičkog / mentalnog zdravlja, ali još je to daleko od zapadnih zemalja gdje je potpuno normalno i prihvatljivo potražiti psihološku podršku – pojašnjava Tihić.
Dodaje da ako pogledamo historiju pandemija, uočit ćemo uvijek isto – povećan strah, koji je onda glavni okidač za sve ostalo.
– Također, imamo problem sa djecom, kada govorimo o socijalizaciji, povezivanju i ranim kontaktima. Djeca koja su u vrtićima ili djeca koja su kretala u prvi razred škole, nisu imala priliku uopće krenuti u odjeljenja sa drugom djecom, nego se nastava odvijala online. I tu su već prepoznati problemi u socijalizaciji, u povezivanju, osjećaju otuđenosti. Nažalost, još ćemo osjećati udarce pandemije na psihološko zdravlje – zaključuje Tihić.
